Plodovi Zadra Gradska Voćna Šuma
Plod po dijete, šuma za zajednicu.
“Plodovi Zadra” je cjelogodišnji edukativni i ekološki program kojim osnovnoškolci i njihova zajednica sudjeluju u sadnji stotina voćno-bobičastih biljaka u urbanim zonama Zadra, stvarajući jestive gradske šume dostupne ljudima, pticama i oprašivačima.
Što sadimo?
-
Crni, crveni i bijeli ribizl
-
Haskap (medena borovnica)
-
Ogrozd
-
Aronija
-
Mongolska Borovnica
-
Dud
- Nar
-
(+ dodatne vrste prilagođene lokaciji i klimi)
Kako funkcionira:
1. Jedno dijete = jedna biljka
Svako dijete sadi svoju biljku u posebno pripremljenoj, malčiranoj zoni u gradu.
2. Voćne zone po kvartovima
Stvaraju se trajne mini-šume širom Zadra. Biljke su slobodno dostupne svima.
Edukacija i radionice:
Radionice o voćarstvu:
-
Sadnja: kako pravilno posaditi i zaštititi sadnicu
-
Obrezivanje (rezidba): osnovne tehnike rezidbe bobičastog voća
-
Berba i konzumacija: kada i kako brati plodove
-
Njega biljaka: zalijevanje, zaštita od štetnika, malčiranje
Radionice se organiziraju:
-
U školskim vrtovima
-
Na javnim sadnjama
-
U suradnji s lokalnim voćarima i hortikulturama
Edukacija o jestivim šumama (food forest)
Djeca i građani uče:
-
Što je jestiva šuma i kako oponaša prirodni ekosustav
-
Kako biljke u šumi surađuju – drveće, grmlje, prizemno bilje, pokrivači tla
-
Kako jestiva šuma može hraniti ljude i prirodu istovremeno, bez umjetnih gnojiva
U školama se održavaju:
-
Predavanja i video-prezentacije
-
Modeliranje malih jestivih šuma u školskim dvorištima
-
Terenske radionice u stvarnim voćnim zonama
Zašto ovo radimo?
-
Grad Zadar dobiva tisuće novih voćnih grmova i stabala
-
Djeca uče praktične vještine i razvijaju ljubav prema prirodi
-
Biljke hrane ljude, ptice, oprašivače i podižu kvalitetu zraka i tla
-
Zadar postaje regionalni primjer urbane otpornosti i održivosti
Prijedlog događanja:
-
Dan sadnje Plodova Zadra (jesen)
-
Festival gradske hrane – degustacije bobičastog voća, džemova, voćnih sokova iz jestivih šuma
Vrijeme je da se Zadar ponovno okrene prirodi
Zadar je tisućama godina živio u skladu s prirodom – uz more, vjetar, masline, smokve i vrtove koji su hranili zajednicu. No posljednjih 30 godina grad je sve više gubio taj sklad, gušeći se u betonu, asfaltu i prenamjenama zelenih površina.
Vrijeme je da to promijenimo.
Vrijeme je da prirodu vratimo u svaki kvart, u svaku školu, na svaki krov i balkon.
Da naša djeca znaju brinuti o biljkama, razlikovati lavandu od ogrozda, ubrati aroniju na putu kući i gledati pčele kako oprašuju cvijet koji su sami posadili.
Zadar može i mora postati grad prirode, hrane i budućnosti.
Ne još jedna betonska džungla, već grad koji raste u zelenilu, uz ljude i s ljudima.